Kratki opis
   Srednjevjekovno rapsko plemstvo dio je korpusa plemstva srednjovjekovnih dalmatinskih gradova organiziranih u komune. Unatoč tome struktura je vlasti u rapskoj komuni (te s time u vezi udio plemića u njoj) u jednom vrlo značajnom segmentu bila drugačija od strukture vlasti dalmatinskih komuna poznate iz standardnih prikaza srednjovjekovne povijesti dalmatinskih gradova. Naime rapsko je plemstvo vlast na domaćem otoku u 14. stoljeću dijelilo s pučanima. Veliko su komunalno vijeće na Rabu u to doba sačinjavale obje tadašnje glavne komunalne društvene grupacije, plemići i pučani, a ne isključivo plemići. Takvo se stanje doima neuobičajeno za komune proizašle iz antičkih dalmatinskih gradova (civitas). Kako Rab možemo svakako ubrojiti među njih, ta činjenica traži razjašnjenje. Što je rapskome plemstvu davalo imanenciju ako to nije bilo članstvo u Velikom vijeću kao u Dubrovniku, Splitu, Zadru ili pak Trogiru? Knjiga detaljan je pregled historiografskih elemenata rapske, jadranske i mediteranske srednjovjekovne povijesti prijeko potrebnih za rješenje tog pitanja. Nastala je na osnovu autorovog dugogodišnjeg istraživanja obimne arhivske građe, pohranjene na Rabu te u brojnim domaćim i stranim institucijama. U knjizi, priča o rapskome plemstvu u srednjem vijeku započinje u prvoj polovici 19. stoljeća, kada su plemići iz bivših mletačkih zemalja morali dokazivati svoje plemstvo novom suverenu, austrijskom caru. U činjenici da su vlast u Velikom vijeću nekada dijelili s pučanima, tadašnji su rapski plemići naišli na veliku prepreku u procesu dokazivanja vlastitog plemstva. Njihove poteškoće proizašle iz sveopćeg nerazumjevanja imanencije plemenitosti njihovih srednjovjekovnih predaka danas su sastavni dio rješenja tog zahtjevnog problema hrvatske srednjovjekovne povijesti.

nazad vrh