Kratki opis
Jezgru knjige predstavlja prijepis latinskoga izvornika (sukladno egdotičkim pravilima) i hrvatski prijevod rukopisa pod naslovom HISTORIÆ RAGUSINÆ iz 1693. Riječ je o dnevničkim zapisima što ih je vodio talijanski isusovac Stephano Antonio Desideri, poznat i kao Etienne Messidori (1671-1749) tijekom svoga misionarskoga boravka u Dubrovniku, od rujna 1691. do listopada 1693. Rukopisni sveščić (8x13 cm) čuva se u knjižnici Arheološkoga muzeja u Splitu i njegov sadržaj do sada nije bio poznat široj javnosti.
Prvu cjelinu knjige čini uvodni dio koji se sastoji od kratke povijesti isusovačkoga djelovanja u Dubrovniku sa širim osvrtom na rad i biografije talijanskih isusovaca u dubrovačkoj misiji i kolegiju, prije i poslije Desiderijeva boravka. U nastavku se pružaju osnovni podaci o autoru te se analizira sam rukopis i njegov sadržaj. Podaci iz dnevnika uklapaju se u kontekst dubrovačke povijesti na izmaku 17. i početku 18. stoljeća. Žanrovski neobičan, sadržajem bogat Desiderijev dnevnik obiluje opisima, zapažanjima i digresijama koji umnogome dopunjuju historiografsku sliku postpotresnoga Dubrovnika i stanja u opsjednutome gradu tijekom Morejskoga rata.
Naslov djela vara. Desideri ne piše sustavnu povijest grada, niti pretendira na historiografsku zaokruženost i objektivnost. Riječ “povijest” iz naslova ovdje se odnosi na “osobnu” povijest autorova života u gradu. U žanrovskome smislu njegov je tekst mješavina dnevnika, introspektivnih razmišljanja i zapažanja o Dubrovniku, njegovu položaju, klimi, kulturi, povijesti, običajima, stanovništvu, svakodnevnome životu te političkim i crkvenim događajima iz razdoblja njegova službovanja. Stoga naslov Komentari, što ga Desideri daje u nastavku, više odgovara sadržaju čitavoga teksta. Desiderijevi Komentari spadaju među veoma rijetke narativne izvore u kojima se o životu grada piše iz prve ruke. Stoga nam izvrsno dopunjuju najslabije poznato i historiografski nedostatno istraživano dubrovačko 17. stoljeće.

nazad vrh