Kratki opis

Hrvatska povijest u ranome novom vijeku; svezak I-III 

Tri knjige pod zajedničkim naslovom Hrvatska povijest u ranome novom vijeku dio su serije Hrvatska povijest koju uređuje Neven Budak, profesor hrvatske povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zamišljeno je da preostale knjige ove prve sinteze hrvatske povijesti budu objavljene do 2011., kada će se pojaviti svezak posvećen najnovijoj povijesti, odnosno razdoblju Republike Hrvatske. Hrvatska povijest ranoga novog vijeka posljednji je put sustavno obrađena prije pedeset godina, pa ovo izdanje popunjava veliku prazninu u hrvatskoj historiografiji. Sve tri knjige popraćene su pregledima literature vezanima uz pojedina poglavlja, te povijesnim zemljovidima što ih je izradio Ivan Jurković (Sveučilište u Puli). Sve tri knjige dostupne su u tvrdom i mekom uvezu, kao što će biti slučaj i s ostalima u seriji. Serija Hrvatska povijest bit će popraćena posebnim nizovima, a prvi će od njih biti Monografije iz hrvatske povijesti.

Knjiga Hrvatska i Slavonija autora Nevena Budaka posvećena je povijesti civilne ili banske Hrvatske, ali u uvodu daje pregled povijesti čitavog razdoblje od kraja 15. do početka 19. stoljeća za cjelokupno područje povijesnih hrvatskih zemalja. U nekoliko cjelina autor obrađuje prostor, institucije, društvene i ekonomske strukture i kulturu. Knjiga završava poglavljem o protonacionalnim integracijama.

Željko Holjevac (Sveučilište u Zagrebu) i Nenad Moačanin (Sveučilište u Zagrebu) obradili su u knjizi Hrvatsko-slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku kontinentalni dio hrvatskih zemalja koje su se našla s obje strane granice dviju velikih carstava: Habsburškog i Osmanskog. Društvena i gospodarska povijest nadopunjene su poglavljima o etnokonfesionalnim prilikama i kulturi krajiškog društva, te o utjecajima islamskog svijeta na pretvorbu onih hrvatskih zemalja koje su se našle pod vlašću sultana.

Dalmacija, Dubrovnik i Istra naslov je knjige koju su napisali Josip Vrandečić (Sveučilište u Splitu) i Miroslav Bertoša (Sveučilište u Puli). Josip Vrandečić obradio je Dalmaciju i Dubrovnik, uključivši i kratko poglavlje o Boki, dok je Miroslav Bertoša autor pglavlja o Istri. Oba su autora posvetila veliku pažnju ratovima i njihovom utjecaju na društvo, gospodarstvo i kulturu, a obojica se bave i demogarfskim aspektima prošlosti hrvatskog priobalja.

nazad vrh