Kratki opis
   Knjiga Marine Miladinov o pustinjaštvu u srednjoeuropskoj regiji tijekom 10. i 11. stoljeća prva je sveobuhvatna sinteza na tu temu. U središtu pozornosti nalaze se razlozi koji su doveli do snažne prisutnosti tog specifičnog oblika duhovnosti upravo u navedenom povijesnom razdoblju i na području koje se u to vrijeme nalazilo na granici između stoljetne kršćanske tradicije i krajeva koji su još uvijek bili meta misionarske aktivnosti. Kao kompleksni vjerski ideal koji je procvao u regiji u kojoj je veći dio stanovništva još uvijek bio odan poganskoj vjerskoj praksi, pustinjaštvo je razvilo autohtone oblike: u tako nepovoljnim uvjetima askeza se mogla nadovezati i na tradiciju mučeništva karakterističnu za rano kršćanstvo. Istodobno, srednjoeuropski pustinjaci bili su usko povezani s duhovnošću susjednih, razvijenijih krajeva, što se očituje i u njihovoj relativno velikoj mobilnosti.
   Knjiga je strukturirana u tri dijela. U prvom se utvrđuje kontekst pustinjaštva u 10. i 11. stoljeću: njegov odnos prema redovništvu, kleru i vladarima, kao i putovi kojima je pustinjački ideal dospio na srednjoeuropsko područje, nakon čega se detaljno prikazuju dva slučaja njemačkog pustinjaštva (Bruno Querfurtski i Günther iz Niederaltaicha) kao ilustracija dvaju potpuno različita oblika, od kojih su oba bila u bliskoj vezi sa slavenskom i ugarskom regijom. Drugi dio knjige posvećen je analizi šest pojedinačnih slučajeva pustinjačkih pojedinaca i skupina s područja današnje Hrvatske, Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke. Naposljetku se u trećem dijelu daje pregled razvoja kultova navedenih pustinjaka sve do današnjih dana, prvenstveno s namjerom ispravljanja određenih uvjerenja koja su se uvriježila tijekom stoljeća unatoč nedostatku pravih osnova u relevantnim povijesnim izvorima. Iz istog razloga dodana su i dva priloga, od kojih je prvi posvećen pitanju anakronističkog posvajanja nekolicine pustinjaka od strane kasnijih pustinjačkih redova u razdoblju njihova procvata i potrage za korijenima, a drugi štovanju Ivana Češkog u Hrvatskoj tijekom 17. stoljeća.
   Osim minuciozne analize izvorne povijesne građe, velika vrijednost knjige također je u sistematiziranju goleme količine stručne literature na hrvatskom, češkom, poljskom, slovačkom, mađarskom, talijanskom, njemačkom, francuskom, engleskom i ruskom jeziku, dijelom teško dostupne, koju je autorica prikupljala tijekom višegodišnjeg rada na knjizi. Stručno čitateljstvo tako će prvi put imati priliku steći sliku o stadiju u kojem se trenutno nalaze istraživanja na tu temu u raznim zemljama regije, kao i među zapadnim stručnjacima za vjersku povijest. Upravo zbog tog aspekta knjiga se objavljuje na engleskom jeziku, budući da će tako biti dostupna širem stručnom čitateljstvu, koje do sada nije imalo pristupa relevantnoj literaturi. Knjiga je opremljena i grafičkim prilozima u boji.

nazad vrh