Kratki opis

   Ova knjiga je sintetički prikaz djelatnosti i svakodnevnog života dviju generacija elitnih zagrebačkih privrednika: očevi pripadaju prvom naraštaju modernog privrednog građanstva, a sinovi su djelatni na prijelomu iz 19. u 20. stoljeće.
   Autorica ističe heterogenost strukture privredne elite, osvrćući se pritom i na konfesionalnu i etničku pripadnost, te prikazuje njen odnos prema dva ključna procesa 19. stoljeća: modernizaciji i nacionalnom pitanju. S tim u vezi detaljno se obrađuju aktivnosti privrednika u ekonomskoj, političkoj i kulturnoj sferi. Tako se u poglavlju «Doba rada i mozganja» posebice osvrće na osnutak novčanih zavoda i industrijskih pogona, sudjelovanje na gospodarskim izložbama, razvoj prometa, trgovine i poduzetništva, te na stavove privrednika o ekonomskoj liberalizaciji. Politički angažman privredne elite prikazan je na visokoj razini Banskih konferencija i Hrvatskog sabora, ali i na lokalnoj razini u zastupstvu grada, za što je znatan dio privrednika bio zainteresiran, sudjelujući u procesu pretvaranja Zagreba u moderno urbano, administrativno ali i nacionalno središte. Treći bitni segment posvećen je kulturi i prosvjeti, pa autorica detaljno obrađuje sudjelovanje privrednika u utemeljenju i radu kulturnih udruga i institucija, te njihove napore na poboljšanju stručnog i općeg obrazovanja. S obzirom da je dio najuspješnijih privrednika posao nastojao prepustiti sinovima, zasebno poglavlje posvećeno je nastajanju «privrednih dinastija» poput porodica Alexander, Crnadak, Hatz, Pongratz, Prister i drugih. Stasanje modernog građanskog društva promijenilo je društveni položaj žena a ekonomska modernizacija donijela je i njihovo izraženije sudjelovanje u poslovnom sektoru, pa se autorica bavi i tom problematikom, prikazujući djelatnost žena privrednica i položaj žena u obiteljima privrednika.
   Naposljetku, u vrlo opsežnom poglavlju autorica je nastojala obraditi svakodnevicu privredne elite, kako u radnom tako i u privatnom okruženju. Čitatelju je ponudila uvid u nastanak moderne poslovne kulture, u obiteljski život, provođenje slobodnog vremena, položaj djece i adolescenata, vizualnu prezentaciju na portretima i fotografijama te kulturu smrti (odnos prema smrti, način ukopa, nadgrobni spomenici).

nazad vrh