Kratki opis
Priručnik za terensku nastavu: Trogir – Lepoglava - Belec rezultat je priprema za redovitu terensku nastavu na lokalitetima u Trogiru, Lepoglavi i Belcu u okviru obveznih predmeta »Umjetnost renesanse, manirizma i baroka« i »Likovne umjetnosti renesanse i baroka« na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Podijeljen je u dvije tematske cjeline predviđene terenskom nastavom: Trogir i Lepoglava-Belec te obrađuje reprezentativne primjere hrvatske likovne baštine iz razdoblja renesanse i baroka, koji ujedno čine okosnicu nastavnih sadržaja vezanih za likovne umjetnosti renesanse i baroka u Hrvatskoj. Djelo je namijenjeno prvenstveno studentima povijesti umjetnosti, a zamišljeno je kao dio obvezne ispitne literature za predmete koji obrađuju likovna ostvarenja renesanse i baroka u Hrvatskoj, s 33 ilustracije i 11 vježbi koje imaju za cilj uočavanje stilskih značajki i svladavanje osnova povijesno-umjetničke autopsije na nekim od najreprezentativnijih primjera hrvatske likovne baštine. Priručnik uključuje odabrane ulomke iz relevantne literature o djelima koja se tijekom terenske nastave obrađuju, a koji pokrivaju različite pristupe obradi materijala i rješavanju povijesno-umjetničkih problema, zatim prijevode izvornih dokumenata kojima je cilj upoznati studente s instrumentima i metodama povijesno-umjetničkog istraživanja, te prikladno odabran ilustrativni materijal (tlocrte, presjeke, grafičke predloške i komparativne primjere).
Prva tematska cjelina obrađuje Trogir, prvi lokalitet obuhvaćen jednodnevnom terenskom nastavom. Nakon uvodnog dijela o povijesti grada s pregledom najvažnijih spomenika stare jezgre slijede odlomci o krstionici trogirske katedrale, kapeli bl. Ivana Trogirskoga i crkvi sv. Dominika. Unutar tih manjih, podnaslovom odvojenih cjelina studentima su ponuđeni najvažniji podaci o protagonistima umjetničkih zbivanja u Trogiru u razdoblju renesanse i manirizma, autorima ključnih umjetničkih djela unutar obrađenih spomenika – Andriji Alešiju, Nikoli Firentincu, Ivanu Duknoviću, Alessandru Vittoriji i Jacopu Palmi Mlađem. U tekstu su istaknuti najvažniji likovni aspekti obrađenih djela, a prateće ilustracije i zadaci upućuju na uočavanje pojedinih problema i njihovo rješavanje tijekom terenske nastave.
Druga tematska cjelina obrađuje umjetnička djela u Lepoglavi i Belcu, na kojima se obrađuje umjetnost baroka u Hrvatskoj. Od slikarske baštine posebno su obrađeni zidni oslici Ivana Krstitelja Rangera u crkvi Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, u kapelama sv. Ivana Krstitelja na Gorici i sv. Jurja u Purgi Lepoglavskoj, te u crkvi sv. Marije Snježne u Belcu. Organizacija ove tematske cjeline poštuje strukturu uspostavljenu u ranijoj cjelini (poglavlju) i ističe najvažnije protagoniste umjetničkih zbivanja na području Lepoglave i Belca – osim Rangera, Ivana Jakoba, Alexiusa Königera i Josipa Schokotnigga.
Literatura za daljnje čitanje o pojedinim autorima ili spomenicima na koju se upućuje na kraju svake tematske cjeline dodatak je obveznoj ispitnoj literaturi, kao poticaj studentima za daljnja istraživanja.

nazad vrh