Kratki opis

Vladimir Stojsavljević godinama se bavi povijesnom temom obitelji Zrinskih. Od 1993. kad je objavio dramu Katarina Zrinska od Frankopana pa do danas napisao je opus od četiri drame na tu temu (Katarina Zrinska od Frankopana, Odlazak, Nikola Sedmi, Kronika nestajanja) koje svakako zaslužuju ukoričenje u jednu knjigu jer čine vrlo zanimljivu cjelinu - i dramske, i kazališne i šire - društveno/povijesne - vrijednosti.
Zrinski i Frankopani, dvije istovremeno povijesne i mitske obitelji iz hrvatske prošlosti, zaokupljale su kazalište i dramatičare dugi niz godina od Bogovićevog Frankopana iz 1851. Budući da je ta tema uvijek bila pod pritiskom i politike i mitske svijesti, javljala se manje ili više intenzivno na hrvatskim scenama u zavisnosti od društvenih okolnosti. Tako postoje četiri proplamsaja interesa (brojna pisanja i igranja drama) u vremenima kada je zemlja pokušavala definirati vlastiti nacionalni identitet, ali i tri praznine kada se ta tema nije rado gledala na sceni upravo zbog političkih prilika.
Vladimir Stojsavljević zanimljiv je jer je posljednji u nizu autora koji su se tom temom bavili (Kumičić, Vukotinović, Badalić, Cihlar Nehajev, Ogrizović, Dragošić, Strozzi, Matković, Raos, Šop, Gavran), kao jedini autor novog teksta u posljednjem, četvrtom proplamsaju koji se dogodio početkom devedesetih (potreba definiranja identiteta zbog dobivanja vlastite državnosti). No, ta je tema Stojsavljeviću ostala zanimljiva i nakon što je prošao interes političke javnosti pa je pravim dramskim nervom iznio tragičnost - naročito obitelji Zrinski. Posebno je uspješan kad piše iz vizure tzv. slabih junaka, dakle onih koji ne mogu ostvariti ciljeve koje žele/trebaju/moraju zbog osobne pozicije. Mogu to biti žene poput Katarine koja u dvorcu isčekuji ishod urote ili njezine kćerke Jelene kao posljednje pobunjenice protiv Leopolda u drami Odlazak.
Stojsavljevićeve drame su i kazališno prepoznate. Katarinu je izveo teatar ITD u režiji B. Violića, a Odlazak režirao je sam autor s kazališnom družinom Pinklec 1998. u autentičnom historijskom prostoru dvorca Zrinskih u Čakovcu. Nikola Sedmi dobio je Nagradu Marin Držić Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

nazad vrh