Kratki opis
OSTAVŠTINA POSLJEDNJEG SKLADATELJA
Nakon neočekivane vijesti o smrti skladatelja Antona Šimeckog njegov sljedbenik i učenik, mladi muzikolog Davor Tušek, pokušava rasvijetliti okolnosti pogibije svog učitelja i duhovnog vođe. U njegovoj ostavštini pronalazi pisma nepoznatoj ženi s kojom se Anton Šimecki dopisivao velik dio svog života a da ju nije nikad upoznao. Davor Tušek kreće u potragu za njom u nadi da će saznati nešto više o tajanstvenom životu i smrti velikoga skladatelja.
POSLJEDNJA VIOLINA NICCOLÓA AMATIJA
Roman je to o nastanku jedne violine krajem 17. stoljeća u radionici slavnog majstora iz Cremone Niccoloa Amatija i njezinu putu kroz povijest sve do današnjih dana. Na tom uzbudljivom putovanju kroz stoljeća i lutanju od jedne ljudske sudbine do druge, violina dospijeva i do ruku slavnih violinskih virtuoza Niccoloa Paganinija i Fritza Kreislera, a određuje i životni tijek obitelji Katunarić čiju priču pratimo usporedno s povijesnim zbivanjima.
VIRTUOZI, MUZE I STRIPTIZ
Vješto balansirajući između fikcije i dokumentarno-povijesne zbilje, roman na originalan način spaja šest zanimljivih i intrigantnih priča iz života ljudi čije je sudbine odredila i usmjerila glazba. U središtu autorove pozornosti kompleksni su odnosi umjetnika i njihovih muza, a pored istinitih epizoda iz života velikana glazbe Ludwiga van Beethovena i Franza Liszta, osobito je intrigantna i zanimljiva vrlo intimna ispovijest Zdenke P., posljednje supruge hrvatskoga skladatelja Borisa Papandopula.
Kao rijetko koji umjetnik, DALIBOR CIKOJEVIĆ u svojoj je javnoj djelatnosti uspio spojiti dvije umjetničke discipline: književnost i glazbu. Pored redovitih nastupa kao koncertni pijanist u zemlji i inozemstvu, stekao je reputaciju i kao književnik objavivši tri romana koji čine zapaženu glazbenu trilogiju.
Debitirao je romanom Ostavština posljednjeg skladatelja (2003.) nakon čega slijedi roman Posljednja violina Niccolòa Amatija 2006. koji je izveden i kao radiodrama u programu Hrvatskoga radija.
Svoju glazbenu trilogiju Dalibor Cikojević zaokružuje romanom Virtuozi, muze i striptiz (2010.) koji je preveden na njemački jezik i ovjenčan nagradom “Steiermärkische Sparkasse” za najbolji strani roman. Uz roman je objavljen i nosač zvuka na kojemu umjetnik interpretira klavirska djela Ludwiga van Beethovena, Franza Liszta i Borisa Papandopula. Prema romanu Virtuozi, muze i striptiz nastala je i kazališna predstava Zdenkin striptiz koja je 2012. u režiji Roberta Raponje premijerno izvedena u Osijeku.
Dalibor Cikojević diplomirao je klavir (Magister artium) na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Beču, u klasi Alexandera Jennera, a sada radi kao redoviti profesor klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu gdje od jeseni 2013. Obnaša i funkciju dekana.