Kratki opis
Knjiga donosi s njemačkog na hrvatski jezik prevedene, znanstveno-kritički obrađene i priređene autobiografske zapise nekadašnjeg dalmatinskog namjesnika Gabrijela baruna Rodića (1812. – 1890.), koji se čuvaju u bečkom Ratnom arhivu, u kojemu nam je on ostavio mnoštvo stranica svojih dnevničkih zapisa, u neprekidnom nizu od 32 godine, od 29. ožujka 1859. pa do 26. travnja 1890. te više od tisuću stranica minucioznih zapisa zajedno s prilozima o svojem službovanju u Dalmaciji u razdoblju 1859/62 i 1869/81., u prvom redu njegove vojničke strane, naslovljenih „Feldzeugmeister Gabriel Freiherr von Rodich, Sechzehn Jahre in Dalmatien“ (General topništva Gabrijel barun Rodić, Šesnaest godina u Dalmaciji). Svakako je to građa koja nudi dragocjeni uvid u svakodnevicu i političku dinamiku kako Dalmacije, te najjužnije habsburške pokrajine, tako i Habsburške Monarhije općenito. Riječ je dakle ovdje o vrlo zanimljivu historiografskom štivu iz autorskog pera prof. Trogrlića. On nam Rodićev lik i djelo na vrlo prikladan način približava u svojoj temeljito sročenoj i iscrpnoj uvodnoj studiji pod naslovom Gabrijel barun Rodić (1812.-1890.). Rodićevo djelovanje stavljeno je u širi kontekst političkih i drugih prilika kako Monarhije, tako i Dalmacije te susjedne joj Bosne i Hercegovine. Knjiga donosi sljedeći sadržaj: na već spomenutu autorovu Uvodnu studiju nastavlja se Excursus (O Rodićevim autobiografskim zapisima i načinu njihova priređivanja), zatim slijedi kritičko izdanje teksta Rodićeve Autobiografije te poglavlja: Vojničko stasanje, Uz bok Jelačiću banu, Od Transilvanije do južnog Jadrana, Junaštvo pred Custozom, Usred bokeljske „krvave drame“, Namjesnik i vojni zapovjednik Dalmacije, Pred ponovnom pobunom u Boki, Umirovljenje. Sve to popraćeno je prilozima i to: 1. Prikazom Rodićevih zasluga u zbivanjima u južnoj Dalmaciji 1869./1870. godine, 2. tekstovima iz Narodnog lista, Smotre Dalmatinske, Obzora, Pester Lloyda te iz bečkih novina Neue Freie Presse. U prilozima se nalazi i faximil njemačkog izvornika Rodićeve Autobiografije pod naslovom:„Feldzeugmeister Gabriel Freiherr von Rodich: Autobiographie“. Knjigu zaključuju karte, popis kratica i pokrata, pregled izvora i literature te kazala osobnih imena i mjesta.
MARKO TROGRLIĆ, rođen 1972. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao u Splitu. Studij povijesti završio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču, gdje je i doktorirao 2001. Vrela za povijest novovjekovne povijesti Dalmacije istraživao u arhivima i bibliotekama u Hrvatskoj, Austriji i Italiji. Bio je glavni voditelj znanstveno-istraživačkog projekta MZOS-a Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću te suradnik na dvama znanstveno-istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost. Od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2013. obnašao, u dva mandata, dužnost dekana Filozofskog fakulteta u Splitu, bio član Senata Sveučilišta u Splitu te predsjednik dekanske konferencije Filozofskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Trenutačno u zvanju redovitog profesora – trajno zvanje u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje Povijest, grana hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest, na katedri za novovjekovnu i suvremenu povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Bavi se temama hrvatske moderne i suvremene povijesti. Dobitnik je Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća za 2019. godinu u području društvenih znanosti te skupne nagrade Grada Splita u 2019. godini, zajedno s prof. dr. Stjepanom Matkovićem, za petogodišnji timski rad na dvosvečanu djelu (1430 str.) Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938. Od 2019. je i predsjednik Književnog kruga Split te voditelj Centra za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu.