Kratki opis

Ova je knjiga dio serije „Hrvatska povijest“. U knjizi se obrađuje razdoblje od 550. do 1100. godine. Posebna se pažnja posvećuje razdoblju tzv. mračnih stoljeća (7.-8.), stvaranju i širenju hrvatskog etničkog identiteta, formiranju političke vlasti Hrvata i njihovom pokrštavanju, društvenom razvitku, crkvenoj organizaciji i kulturi kao iskazu i pokretaču društvenih odnosa. Knjiga se temelji na najnovijim rezultatima na području povijesti i srodnih znanosti. Osim nekim uvriježenim pitanjima hrvatske medievistike, autor se bavi i temama koje su otvorene tek nedavno. Od većine knjiga koje obrađuju sličnu tematiku ova se razlikuje po periodizaciji, napuštajući uobičajene vremenske odrednice zasnovane na dinastičkoj povijesti, premještanju težišta s političke povijesti na društvenu i kulturnu, po drugačijem poimanju i interpretaciji etničkih identiteta, uspostavljanju ravnoteže između obuhvata cjelokupnog hrvatskog povijesnog prostora i isticanja regionalnih razlika te, napokon, po interdisciplinarnosti zasnovanoj na suvremenoj metodologiji autorskog pristupa. Autor knjige stručnjak je za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest koji je objavio, uz jednu autorsku i jednu uredničku knjigu, nekoliko desetaka članaka iz ranosrednjovjekovne hrvatske povijesti ne samo u Hrvatskoj, nego i u nizu europskih zemalja. Knjiga nije pisana s bilješkama, nego su pojedina poglavlja popraćena komentiranim pregledima literature, pa tekst nije opterećen znanstvenim aparatom, nego je pisan tako da bude namijenjen i široj javnosti. Knjiga je popraćena i s nekoliko povijesnih zemljovida kojima se olakšava praćenje teksta.

NEVEN BUDAK (Zagreb, 1957.) je od 2002. do 2022. bio redoviti profesor hrvatske povijesti srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2022. izabran je za redovitog profesora na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Studirao je povijest u Zagrebu (doktorirao 1991.), a usavršavao se u Austriji i kao stipendist fondacija Alexandar von Humboldt i Max Planck u Njemačkoj. Objavio je nekoliko knjiga i 110 znanstvenih članaka, od kojih su mnogi objavljeni u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji, Australiji i Rusiji. U svojim radovima obrađuje razne probleme hrvatske srednjovjekovne i ranonovovjekovne povijesti. Kao rezultat njegova zanimanja za pitanja hrvatskog identiteta nastala je dvosveščana enciklopedija Croatica, koja obrađuje prinos Hrvata svjetskoj kulturnoj baštini. Sudjeluje u uredništvu i savjetu nekoliko časopisa u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj i Rusiji. Na sveučilištima ili izvan njih držao je predavanja u Velikoj Britaniji, Irskoj, Austriji, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj, Sloveniji, Poljskoj, Kanadi, Australiji, Japanu i Bugarskoj.