Kratki opis

Dramaturgija lutkarskoga kazališta pokazuje da je hrvatski lutkarski igrokaz nastao u kontekstu europskog lutkarstva te da je uporišta imao u tradicijskoj kulturi – folklornom lutkarstvu i u umjetničkim osobnostima svojih začetnika, Ljube Babića te Dragutina Domjanića, Vladimira Nazora, Viktora C. Emina. Tako se gotovo svi sačuvani europski lutkarski žanrovi poput kazališta jaslica, lutkarske komedije, opere i drame te spektakla i zabavnih lutkarskih predstavljačkih formi izvode i u hrvatskim gradskim lutkarskim kazalištima. Analizira se repertoar lutkarskih kazališta u Splitu, Zagrebu, Zadru, Osijeku i Rijeci, od njihovih osnutaka do 2006. odnosno 2007. kada je u Hrvatskoj ustanovljen godišnji natječaj i festival za dječja i lutkarska kazališta Mali Marulić. Knjiga donosi i osam različitih lutkarskih poetika i njihovih (16) osobitih formi lutkarskih igrokaza autora Borislava Mrkšića, Zlatka Boureka i Sanje Ivić, Milana Čečuka, Višnje Stahuljak, Tahira Mujičića i Borisa Senkera, Magdalene Lupi, Lade Martinac Kralj i Renea Medvešeka.

ĐERĐ, ZDENKA (r. 1954. u Bihaću) diplomirala je hrvatski jezik i književnost i filozofiju (1978.) na Filozofskom fakultetu u Zadru Sveučilišta u Splitu te magistrirala (1997. Tema: Put od osobnog do scenskog identiteta) i doktorirala (2013. Tema: Hrvatski lutkarski igrokaz) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu 2008. izabrana je u naslovno umjetničko nastavno zvanje višeg predavača. Od 1979. do 2000. stručna je suradnica za kazališni amaterizam Grada Zagreba (Zajednica Saveza KUD-a Zagreba, Kulturni centar Peščenica), a od 2000. viša je stručna suradnica u Centru za kulturu i informacije Maksimir, u Zagrebu. Na studiju Predškolskog odgoja u Zagrebu (Filozofski fakultet - Pedagogijske znanosti) od 1989. do 1992. predaje lutkarstvo i scensku kulturu, a od 2007. iste kolegije predaje na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - odsjecima u Petrinji i Čakovcu. Vanjska je suradnica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže za edicije Hrvatski biografski leksikon,  Hrvatsku književnu enciklopediju, Kazališni leksikon. Aktivno sudjeluje u radu znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. O recentnim događanjima na alternativnoj kazališnoj i lutkarskoj sceni u Hrvatskoj piše u dnevnom (Vjesnik), tjednom / dvotjednom (Hrvatsko slovo, Vijenac, Školske novine) tisku te u stručnim časopisima i publikacijama. Pokreće, priređuje i uređuje više tiskovina područja alternativnog i amaterskog kazališnog stvaralaštva. Autorica je i voditeljica stručnih programa (Ljetna/zimska lutkarska škola, seminar: Abeceda lutkarstva) i interdisciplinarnih projekata u kulturi Grada Zagreba: Svakidašnjica sa scenskom lutkom (1996. - 1997.), Kazalištem do istine (2001., 2003. - 2004.), Lutkarska igra - poziv na razgovor (2005.- 2010.). Godine 1993. s glumcem-lutkarom, Velimirom Chytilom osniva i vodi Lutkarsko kazalište „Za bregom“, a 1999. s redateljicom Jasnom Mesarić Kazalište reorganizira u umjetničku organizaciju. Umjetnička je voditeljica LK „Za bregom“, pomoćnica režije predstave Čarobni zvončići, V. Chytila (1993) i redateljica. Dramatizira i režira sljedeće lutkarske igrokaze – pretežito hrvatskih autorica: Blagi dan, M. Barbarić-Fanuko (1996), Pismo iz Zelengrada, N. Videk (1997), Majčina priča Šume Striborove, dramatizacija bajke Šuma Striborova I. Brlić-Mažuranić (2001), Sretan cvrčak, N. Zidar Bogadi (2004), Palunkova priča, dramatizacija bajke Ribar Palunko i njegova žena, I. Brlić-Mažuranić (2004), Mjesečeve priče, prema Slikovnici bez slika, H.Ch. Andersena (2006), Oči koje svijetle u mraku, M. Rundek (2008.), Listovi Slikovnice, prema pričama  H.C. Andersena (2015). Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika (sekcija redatelja), Matice hrvatske - Odjela za kazalište i film i Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti.