Kratki opis

HAROLD PINTER najvažniji je britanski dramatičar od sredine prošlog stoljeća naovamo, što je prepoznao i Odbor za dodjelu Nobelove nagrade dodijelivši mu 2005. godine nagradu za književnost. Karijeru je započeo kao pjesnik i glumac, te se etablirao kao dramski pisac, kazališni redatelj i filmski scenarist. Prva dramska djela kritika je ocijenila larpurlartističkima i avangardnima, a potom ih uvrstila u teatar apsurda. Neki kritičari držali su da Pinterovim dramama najbolje pristaje žanrovska odrednica komedija prijetnje (comedies of menace). Sve do godine 1982. Pinterov rad uglavnom se doimao apolitičnim, a potom su kritičari i teatrolozi u njemu počeli prepoznavati izrazito politički angažiranog pisca te revalorizirati njegove drame s tog motrišta. Iza naoko posve privatnog svijeta Pinterovih drama naslućuju se i vrebaju osnovni politički problemi: zloupotreba moći, borba za opstanak, okrutnost, strah i teror. Čovjekov egzistencijalistički strah i strepnja – ne kao apstrakcija ili nadrealistička fantazmagorija, nego kao nešto stvarno, psihofizičko i svakodnevno – nalazi se u srži Pinterova kazališta. Zaokupljen je i problemima identiteta, motivacije, ovjerovljenja, dokaza – a to su osnovni problemi filozofije i književnosti 20. stoljeća (npr. Martin Heidegger, Jean-Paul Sartre i dr.). Pinter je razvio svoj osobni stil, danas poznat kao "pintereskni" (Pinteresque). Njegov dramski jezik jedinstven je spoj poetičnosti i okrutnosti, koja je pritajena u gotovo svim dijaloškim situacijama. Zaokupljenost okrutonošću u svim njezinim manifestacijama, kako verbalne tako i fizičke te psihološke, s učestalom pojavom likova terorista, mučenika i krvnika, prožimlje svekolik Pinterov rad te čini jednu od njegovih glavnih tematskih niti.

ACIJA ALFIREVIĆ rođena je u Splitu 1951., gdje je maturirala na Klasičnoj gimnaziji ''Natko Nodilo'' 1970. Studij jugoslavenskih jezika i književnosti (A) i filozofije (B) započela je na Filozofskom fakultetu u Zadru i nastavila te diplomirala 1976. u Zagrebu. Potom odlazi u London, gdje studira anglistiku na Richmond Collegeu i novootvorenom South Thames Collegeu te započinje poslijediplomski studij iz književnosti moderne na School of Slavonic and Eastern European Studies – University of London, a naposljetku magistrira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1996. Doktorski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje 2003. i doktorira 2017. Poeziju, prozu i novinarske radove objavljuje od djetinjstva naovamo. Radila je kao profesorica i lektorica u Londonu (1977-1982.), New Yorku (1982-1985., u okviru Fulbrightova programa, Zagrebu (1985-1986.), Melbourneu (1987-1989., kao ''International Teaching Fellow''), Budimpešti (1989-1997.), opet Londonu (1997-2001.), Berlinu (2001-2005.) i Krakovu (2006-2009.). U svim sredinama u kojima je živjela i djelovala, usput je učila i studirala; primjerice, u Londonu – britanski teatar, u New Yorku – američki teatar i ženske studije, u Melbourneu – australsku književnost i kazalište, u Budimpešti – mađarski jezik i kulturu. Svojim referatima sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima od Havaja do Maribora. Ima preko 200 objavljenih radova – poezije, proze, novinarskih/publicističkih i znanstvenih radova te književnih/kazališnih prijevoda u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj predavački i spisateljski rad u više navrata je nagrađivana u zemlji i inozemstvu.