Kratki opis

Sara ima trideset tri godine i nalazi se u svojoj osmoj vezi koja je u krizi; prethodni partner joj se ubio, a s drugima je dotad prekidala jer su je zanemarivali, ponižavali i varali. Sarin otac bio je vlasnik seks shopa i ona je odrasla praktički u njemu, a u mladosti je radila i kao prodavačica. Budući da se navikla da su seks i zadovoljstvo roba koja se prodaje i kupuje, nesposobna je za trajniju ljubavnu vezu – sve dok ne upozna Tobiju. Tobijin otac je financijski kriminalac koji se obogatio na nepoštenim javnim nabavama i novčanim malverzacijama, zahvaljujući vezama u vlasti. Nakon promjene vlasti poslovi mu propadaju, on bježi u inozemstvo, vraća se i odleži kratko u zatvoru. Obitelj pada u siromaštvo, a on šalje sina Tobiju da izvuče novac skriven od policije. Tobija tako ulazi u kriminalni polusvijet, u kojem sudjeluje i Sarin otac te se Sara i on nalaze i pokušavaju ostvariti ljubav. U međuvremenu se otkriva lik naratora koji prebiva izvan vremena i prostora te prepoznaje da je ta priča analogna biblijskoj priči o Tobiji i Sari. Tobijin otac sa suprugom Anom živi u Asiriji, u Ninivi, u progonstvu, ali pobožno. Otac nesretnim slučajem oslijepi. Istovremeno u Ekbatani živi djevojka Sara s neobičnim problemom: demon Asmodej ubija joj muževe prve bračne noći tako da živi nesretno, kao djevica i udovica istovremeno; ona se moli Bogu baš u isti tren kad i Tobijin otac te Bog odluči obojima ispuniti molitve. Otac šalje sina u Rages po novac, u pratnji anđela Rafaela koji im se predstavlja kao običan čovjek. Mladi Tobija na putu kroz pustinju ulovi čudesnu ribu čiji unutarnji organi imaju egzorcistička i ljekovita svojstva, a Rafael ga nagovori da oženi Saru. Nakon svadbe, molitve u prvoj bračnoj noći i pira Tobija i Sara odlaze u Ninivu gdje sin izliječi oca. Na koncu anđeo otkriva svoj identitet, a otac se moli te daje zadnje upute sinu pred smrt. U biblijskoj priči epizodno se spominje Akir, koji je kao Akir Mudri poznati lik iz bliskoistočne književnosti. Upravo je taj Akir pripovjedač i današnje priče, a otkriva čitatelju da demonski i providonosni akteri i danas djeluju na likove modernih Sare i Tobije te ih izbavlja od sila zla, otkrivajući da se ispod privida suvremenosti krije mit.

BORIS BECK rodio se 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovno i srednje školovanje. Na Geodetskom fakultetu diplomirao je 1991, a na Filozofskom 2003, gdje je 2012. i doktorirao. Kao novinar u kulturi i urednik radio je u Vijencu, Zarezu i Nacionalu te na Hrvatskom katoličkom radiju. Od 2013. bio je zaposlen kao asistent i docent na Studiju novinarstva Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a od 2018. docent je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Redovno surađuje s Večernjim listom i Vijencem, u kojem također uređuje prilog Inkluzija posvećen odnosu ranjivih skupina prema kulturi. 
Objavljivao je u mnogim časopisima u Hrvatskoj i Srbiji, BiH, Bugarskoj i Poljskoj te je sudjelovao na nizu kongresa i održao brojna znanstvena, stručna i popularna predavanja. Objavio je i priredio sljedeće knjige: Metak u srcu Svetog Augustina (2003), Krila u koferu (2004), Mrtvaci pod poplunom (2013), s Igorom Rajkijem Ne bih o tome (2008), Pandorina kutija (2017), (ur) Psalmi, prev. Antun Vranić 1816. (2017), (ur) Psalmi na gradišćanskohrvatskom jeziku (2018), Posljednja noć velikog pripovjedača (2019), Za njima je išao pas (2020); knjiga eseja Potemkinove ruševine (2021), Jednorog u virtualnoj šumi (2022) i Uloga moje obitelji u svjetskoj krizi (2022). U dva mandata bio je član Kulturnog vijeća za knjižničnu djelatnost i izdavaštvo Grada Zagreba, a u jednom od ta dva mandata bio je i njegov predsjednik. 
Suradnik je Hrvatskog biblijskog društva na prijevodu Svetog pisma. Potpredsjednik je Kajkavskog spravišča, udruge za promicanje kulture, znanosti i umjetnosti. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog filološkog društva. Dobitnik je više književnih nagrada. Sudionik je Domovinskog rata i odlikovan Spomenicom. Oženjen je i otac četvero djece.