Kratki opis

Mirjana Cupek Hamill u knjizi «Konferencija o miru u Jugoslaviji i raspad Jugoslavenske federacije 1991-1992» dala je pregled povijesnog razvoja i krize u SFRJ, koja je kulminirala ratom. Eskalacija je sukoba, nadali su se neki, trebala biti zaustavljena Haaškom konferencijom. Hladnim prikazom tijeka pregovora u Nizozemskoj, autorica je pokazala kako su perspektive različite onima koji nešto jako žele i predmet su pregovora i drugima, koji imaju sredstva i mehanizme, a problem promatraju izdaleka. Pokazala je kako su krizu u raspadajućoj Jugoslaviji doživljavali oni kojima je to bila tek daleka zemlja, a kako oni koji su na «terenu» stradavali. Mnogima je bilo posve nejasno što se u raspadajućoj Jugoslaviji uopće događa, tko je «prav», a tko «kriv». Jesu li to oni koji su govorili u prilog očuvanju SFRJ, ili demokratski izabrane vlasti koje su tražile konfederaciju (a zapravo samostalnost)?. Tako se u raspadu Jugoslavije ujedinilo višegodišnje površno tretiranje složene zemlje koju se često čitalo i tumačilo tek iz beogradske perspektive. U trenutku kada je trebalo naglašavati postignuto jedinstvo i zajedničku vanjsku politiku zapadnoeuropskih zemalja, najednom se jedna zemlja u srcu kontinenta raspadala. Mirjana Cupek Hamill pokazala je kako je velika bila samouvjerenost političara koji su mislili da Europa problem na njezinom Jugoistoku može lako riješiti. Kut iz kojeg je promatrana konferencija u Haagu također je važan dio ove knjige.
     Mirjana Cupek Hamill sve je prikazala vjerojatno onako kako su to vidjeli pravnici i političari iz udaljenih i luksuznih kabineta. Raspravljalo se suzdržano, jednako i s onima koji su bili odgovorni za rat i onima koji su bili izravno ugroženi. Nekome sa strane najkrvaviji događaji često mogu biti tek razlog za organiziranje konferencije i zaustavljanje rata, da bi se, kako je to jednom cinično napisao Henry Kissinger, mogle dobiti Nobelove nagrade za mir. Namjere mogu biti plemenite, ali ishod posve drukčiji. Jedna konferencija trebala je zaustaviti rat. Raspad zemlje koji je ratom počeo ipak još uvijek traje. Nobela za mir također nije bilo. Ova je knjiga pokazala kako je sve počelo. Dobrodošli je prikaz jedne važne povijesne epizode našeg autora. (prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina)

MIRJANA CUPEK HAMILL rođena je 1955. godine u Velikoj Gorici. Diplomirala je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu stekavši zvanje magistra znanosti na području međunarodnih političkih odnosa i nacionalne sigurnosti. Bila je zaposlena u Državnom arhivu u Zagrebu na obradi fondova nastalih nakon Drugoga svjetskog rata. Objavljivala je u strukovnom časopisu „Arhivist”. Surađivala je na projektu Hrvatskoga državnog arhiva „Dotrščina”, kojemu je cilj bilo istraživanje i biografsko opisivanje zagrebačkih žrtava Drugoga svjetskog rata, te u pripremanju zbirke oralne povijesti irskoga građanskog rata Vojnog arhiva u Dublinu. Sudjelovala je u radu povijesne grupe „Otium” koja je istraživala teme svakodnevnog života i objavljivala radove u istoimenom časopisu. Napose se bavila zavičajnom, turopoljskom povijesti, iz koje je objavljivala crtice u „Luci”, listu velikogoričkog ogranka Matice hrvatske. S temama iz turopoljske povijesti javljala se i na lokalnom radiju. Objavila je zbirku pjesama „Male slike” u književnoj ediciji „Albatros”. Živi i radi u Belgiji. Bavi se europskom sigurnosnom i obrambenom politikom.