Kratki opis
U ovom naratološkom istraživanju obrađuju se pripovjedači i načini pripovijedanja u austrijskim zavičajnim i anti-zavičajnim romanima. Obrađuju se tradicionalni zavičajni romani P. Roseggera, L. Ganghofera i K. H. Waggerla, u kojima prevladava sveznajući autorski pripovjedač, uz povremeno uplitanje personalnih pripovjedača. U obrađenim anti-zavičajnim romanima H. Leberta, G. Jonkea, K. Wiesingera i R. P. Grubera prevladava višeperspektivno pripovijedanje, dok romane novog subjektiviteta F. Innerhofera i J. Winklera odlikuje subjektivno pripovijedanja koje odražava osobna iskustva autora.
Obrađena anti-zavičajna djela odlikuje promijenjena pripovjedna perspektiva, koja je u skladu s promjenama pripovjedne perspektive u proznim djelima 20. st. Zajedničko im je citiranje tradicionalnih pripovjednih oblika koje mijenjaju na različite načine, ali i nestajanje tradicionalnog sveznajućeg i pouzdanog pripovjedača.
GORAN LOVRIĆ, rođen 19. srpnja 1963. u Zadru. Osnovnu školu pohađao u SR Njemačkoj a gimnaziju u Zadru. Od 1982. do 1986. godine studirao njemački i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom dr. Ute Karlavaris-Bremer diplomirao u listopadu 1986. na temu Kritika društva u djelu Heinricha Bölla, te od rujna 1988. do listopada 1991. godine radio kao asistent-pripravnik za njemačku književnost. Od 1987. do 1989. godine pohađao poslijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao u listopadu 1991. pod mentorstvom prof. dr. Viktora Žmegača na temu Topos putovanja u suvremenoj njemačkoj književnosti. Od 1993. do 1996. godine radio kao profesor njemačkog jezika na raznim gimnazijama u Zadru. Od siječnja 1997. radio kao lektor i od srpnja 2001. kao viši lektor za njemački jezik na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru. U srpnju 2005. godine obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju na temu Pripovjedač i način pripovijedanja u austrijskom Heimat- i Anti-Heimatromanu pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. Viktor Žmegač, prof. dr. Vlado Obad i prof. dr. Marijan Bobinac, koji je bio i mentor pri izradi ovog rada.Od listopada 2006. godine radi kao docent za predmete iz njemačke književnosti na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru.