Kratki opis

Bečki kongres 1814./1815. godine (zasjedao od 18. rujna 1814. do 9. lipnja 1815.) predstavlja završetak jednog burnog razdoblja europske povijesti koje je započelo Francuskom revolucijom 1789. godine. Upravo će, nakon gotovo 20 godina ratovanja s Napoleonom u više protufrancuskih koalicija, rezultati ovog Bečkog kongresa iz 1815. donijeti Europi mir za sljedećih tridesetak godina. Stoga taj skup ima izrazito važnu političku ulogu, napose u europskoj diplomatskoj povijesti. Bečki kongres ostavio je traga i u historiografiji. Rekapitulirati novije historiografske poglede na Bečki kongres povodom njegove dvjestogodišnjice bila je zadaća Zbornika radova "Bečki kongres 1814./1815". Historiografske refleksije o 200. obljetnici priređivača Marka Trogrlića i Edija Miloša s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Djelo se sastoji od uvodnika i sedam priloga domaćih i stranih povjesničara, na hrvatskom, talijanskom, slovenskom i francuskom jeziku. Uvodnik je napisao Marko Trogrlić a svoje doprinose Zborniku dali su (poredani ovdje po abecednom redu) sljedeći autori: Stjepan Ćosić (Split): (Dubrovačka Republika kao žrtva Bečkoga kongresa), Brigitte Mazohl (Innsbruck): „Chi decide - chi no? Le reti di relazioni tra potere e impotenza al Congresso di Vienna“ (Tko odlučuje, a tko ne odlučuje? Mreže odnosa između moći i nemoći na Bečkom kongresu), Stefan Malfèr (Beč): „Metternich, il Congresso di Vienna e il Lombardo-Veneto“ (Metternich, Bečki kongres i Lombardo-Venecija), Edi Miloš (Split): „Dernières nouvelles“ du Congrès de Vienne, La contribution des historiens français au bicentenaire“ („Zadnje vijesti“ s Bečkog kongresa, Doprinos francuskih historiografa dvijestotoj obljetnici), Andrej Rahten (Maribor): „Ljubljanski kongres in razvoj Metternichova sistema“, Roberto Regoli (Rim): „Ercole Consalvi e lo stato della Chiesa nel Congresso di Vienna“ (Ercole Consalvi i Papinska država na Bečkom kongresu) te Josip Vrandečić (Split): „Geostrateški potencijal Dalmacije za Restauracije (1815.-1848.)“. Uz svaki prilog u ovom Zborniku nalaze se opširniji sažetci na engleskom jeziku koji će olakšati pristup stranim čitateljima. Zbornik sadržava osim toga i Završni dokument Bečkoga kongresa / Acte Final du Congrès de Vienne (na hrvatskom jeziku) kao i preslik zadnje stranice ovog dokumenta s imenima njegovih potpisnika.
Svrha ovog Zbornika radova, privlačnog i po pomno odabranim ilustracijama koje ga sadržajno dodatno obogaćuju te kazalom imena i mjesta, jest potaknuti na nove, šire i dublje historiografske uvide u vezi Bečkoga kongresa. On može poslužiti takvim iskoracima. I imena autora i teme koje su oni ovdje obradili žele pridonijeti takvoj refleksiji. Jezici pak na kojima su radovi napisani, na simboličkoj razini, žele ukazati da ju je potrebno razvijati u široj komparativno-historijskoj perspektivi. Pritom rabljena višejezična Bibliografija, sabrana na jednom mjestu na kraju Zbornika, može nedvojbeno poslužiti kao koristan i pouzdan vodič.

MARKO TROGRLIĆ, rođen 1972. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao u Splitu. Studij povijesti završio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beču, gdje je i doktorirao 2001. Vrela za povijest novovjekovne povijesti Dalmacije istraživao u arhivima i bibliotekama u Hrvatskoj, Austriji i Italiji. Bio je glavni voditelj znanstveno-istraživačkog projekta MZOS-a Dalmacija i bečke središnje institucije u 19. stoljeću te suradnik na dvama znanstveno-istraživačkim projektima Hrvatske zaklade za znanost. Od 1. listopada 2009. do 30. rujna 2013. obnašao, u dva mandata, dužnost dekana Filozofskog fakulteta u Splitu, bio član Senata Sveučilišta u Splitu te predsjednik dekanske konferencije Filozofskih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Trenutačno u zvanju redovitog profesora – trajno zvanje u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje Povijest, grana hrvatska i svjetska moderna i suvremena povijest, na katedri za novovjekovnu i suvremenu povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. Bavi se temama hrvatske moderne i suvremene povijesti. Dobitnik je Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća za 2019. godinu u području društvenih znanosti te skupne nagrade Grada Splita u 2019. godini, zajedno s prof. dr. Stjepanom Matkovićem, za petogodišnji timski rad na dvosvečanu djelu (1430 str.) Političke bilješke Ante Trumbića 1930. – 1938. Od 2019. je i predsjednik Književnog kruga Split te voditelj Centra za hrvatske, mletačke i osmanske studije Sveučilišta u Splitu.