Trpimir Vedriš

Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Kristogona u Zadru

  • Godina izdanja: 2019.
  • Format: 15,5x23cm
  • Stranica: 408
  • Uvez: Meki
  • ISBN: 978-953-340-078-5
19,96 € 24,95 € 20.00%

Kratki opis

Studija je podijeljena u tri tematska dijela. Prvi je dio pregled povijesti najranijeg kulta ranokršćanskih mučenika sv. Anastazije i Sv. Krizogona (1.–3. poglavlje). Drugi dio (4.–6. poglavlje) posvećen je začetcima kulta i zadarskom odrazu „univerzalne hagiografije“ dvoje mučenika (Passio S. Anastasiae). Treći dio (7.–8. poglavlje) obrađuje „mjesnu hagiografiju“ –zadarske legende o prijenosu (Translatio Beati Grisogoni i Translatio Sanctae Anastasiae).
U prvom je poglavlju (Izvorišta kulta: Sirmij i Akvileja, 304.–o.450.) ocrtana povijest kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona između njihova pogubljenja početkom 4. st. i oblikovanja „kanona“ njihovih hagiografija, odnosno „implantacije“ njihova kulta u Carigrad i Rim u drugoj polovici 5. st. Drugo je poglavlje (Oblikovanje kulta: Carigrad i Rim, o.400–o.900.) posvećeno ključnom razdoblju oblikovanja kulta te je kronološki omeđeno vremenom prijenosa relikvija/kulta u dvije prijestolnice u 5. st. i početka snažnog širenja njihove hagiografije i kulta. Treće poglavlje (Passio Anastasiae: podrijetla i rano širenje legende) posvećeno je zajedničkoj pasiji sv. Anastazije i sv. Krizogona. U tom kontekstu naglasak je stavljen na uočavanje postojećih varijanti te legende, određivanju odnosa između njezinih latinskih i grčkih redakcija, te nastojanju da se odredi vrijeme i okolnosti njezina nastanka. Četvrtim poglavljem (Podrijetlo i počeci kulta sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru) zaokružuje se povijesni pregled te se podatci o kultu dvoje mučenika u kasnoj antici povezuju s poviješću njihova štovanja u ranosrednjovjekovnom Zadru. Peto poglavlje (Codex Filippii zadarska redakcija PA) usmjereno je raščlambi temeljnih kodikoloških, paleografskih i ikonografskih problema vezanih uz nedavno otkriveni Cod. Filippi i u njemu sačuvane najstarije zadarske redakcije PA. U šestom poglavlju (Cod. Filippi i mlađe zadarske redakcije PA) uspoređuju se različite zadarske redakcije PA te se razmatra teza o postojanju starijeg sloja zadarske hagiografije vezane uz dvoje gradskih zaštitnika. Sedmo poglavlje (Translatio Beati Chrysogoni) posvećeno je hagiografskoj predaji o pronalasku tijela sv. Krizogona u zadarskoj okolici koja koja tek iščekuje temeljito proučavanje. Osmo poglavlje (Translatio S. Anastasiae) najvećim je dijelom posvećeno tekstualnoj raščlambi odabranih pripovjednih elemenata iz TSA.

TRPIMIR VEDRIŠ izvanredni je profesor na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb i gostujući nastavnik na Sveučilištu u Dubrovniku. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu te je diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je 2004. na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti, gdje je, nakon doktorata na zagrebačkom sveučilištu 2009., obranio i drugi doktorat 2015. godine. Područje njegova znanstvenog interesa, uz srednjovjekovnu hagiografiju i kult svetaca na jadranskom prostoru, uključuje povijest kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku, te probleme moderne percepcije srednjovjekovlja. Kao gost predavač izvodio je nastavu na Sveučilištu u Splitu i Fakultetu filozofije i religijskih znanost u Zagrebu. Izlagao je na većem broju domaćih i međunarodnih skupova te objavio veliki broj znanstvenih radova. Autor je monografije Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru (Zagreb: Hagiotheca – Leykam, 2019). Uredio je šest zbornika radova među kojima (u su-uredništvu): Gábor Klaniczay – Dorottya Uhrin, The saints of Rome: diffusion and reception from Late Antiquity to the Early Modern Period (Zagreb: Hagiotheca – Leykam, 2021), Danijel Dzino – Ante Milošević, Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (Leiden: Brill, 2018), te Mladen Ančić – Jonathan Shepard, Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) (Oxford: Routledge, 2018). Član je više strukovnih udruga.Dugogodišnji je član i trenutni predsjednik Hrvatskog hagiografskog društva 'Hagiotheca'. Uz znanstvene publikacije povremeno objavljuje u Hrvatskoj reviji i Vijencu. Urednik je i voditelj podcasta „Povijesna četvrt“.