Daria Ložnjak Dizdar

Hrvatske zemlje u prapovijesti od brončanoga do mlađega željeznog doba

  • Godina izdanja: 2022.
  • Format: 17x24 cm
  • Stranica: 196
  • Uvez: Meki
  • ISBN: 978-953-340-134-8
10,40 € 13,00 € 20.00%

Kratki opis

Knjiga Hrvatske zemlje u prapovijesti od brončanoga do mlađega željeznog doba obuhvaća razdoblje od početka široke primjene slitine bakra i kositra u proizvodnji metalnih predmeta do početka rimskih osvajanja na tlu današnjih hrvatskih zemalja. U uvodnim poglavljima opisani su pojmovi brončanoga i željeznog doba u okviru prapovijesti hrvatskih zemalja uvjetovani poviješću istraživanja šire regije, zatim kronološki okviri te izvori i metode proučavanja metalnih razdoblja u prapovijesti. Knjiga je podijeljena na tri velike cjeline: brončano doba, starije i mlađe željezno doba koje su promatrane zasebno na području kontinetalne te jadranske Hrvatske zbog geografskih datosti koje su utjecale na općeprihvaćene periodizacije koje su danas u upotrebi. U prvoj velikoj cjelini tumači se razdoblje brončanoga doba kroz kronološke cjeline i teme naselja, gospodarstva, trgovine, društva, groblja i rituala. Uz prikaz svakodnevnoga života na primjeru naselja, prikazuje se i šira slika gospodarstva i komunikacija koje su utjecale na društvene procese. Duhovni život prikazan je kroz materijalne tragove o ritualima i pogrebnim običajima. Druga velika cjelina obuhvaća starije željezno doba koje je obilježilo novi tehnološki razvoj predmeta izrađenih od željeza, zatim intenzivna trgovina i razmjena dobara i znanja kao i društveno raslojavanje vidljivo u naseljima i grobljima. Treća cjelina pripada razdoblju mlađega željeznog doba i obuhvaća vrijeme od dolaska Kelta na prostor kontinentalne Hrvatske te helenizaciju južnoga dijela hrvatskih zemalja do početka rimskih osvajanja. Svakodnevni život te društveni i gospodarski procesi obilježeni su intenzivnim kontaktima sa zajednicama koje su poznate u povijesnim izvorima. U prikazanome životu ljudi tijekom mlađih razdoblja prapovijesti na tlu hrvatskih zemalja, koji je ocrtan iz tragova arheološke baštine, vidljiva je strateška uloga prostora na sjecištu puteva između srednje i jugoistočne Europe te Panonije i Sredozemlja u praskozorje povijesti.

DARIA LOŽNJAK DIZDAR je viša znanstvena suradnica u Institutu za arheologiju u Zagrebu. Rođena je 1976. godine u Zagrebu. 2000. godine završila je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2004. magistrirala prapovijesnu arheologiju, a 2009. godine obranila doktorski rad na temu Sjeverna Hrvatska u kulturološkom okviru južne Panonije na početku starijeg željeznog doba. Njezini istraživački interesi su prapovijesna arheologija, zajednice i identiteti brončanog i starijeg željeznog doba u Karpatskoj kotlini, s naglaskom na pogrebnim običajima, dobnim skupinama i keramici.