Kratki opis

Zbornik je proizašao iz skupa održanog u Rimu, na Mađarskoj akademiji, 4. i 6. listopada 2017. Konferenciju su zajednički organizirali Hrvatsko hagiografsko društvo 'Hagiotheca'i Mađarsko hagiografsko društvo. Rimski sveci uvijek su bili među najčašćenijim i najpopularnijim nebeskim zaštitnicima u kršćanskom svijetu, usađujući plemenito ozračje univerzalnosti i integracije u novonastale kršćanske kulture. Od apostola i ranokršćanskih mučenika preko srednjeg do ranog novog vijeka i dalje, tekstualna i materijalna diseminacija rimskih svetaca značajno je utjecala na širenje i razvoj kulta svetaca uopće. Sveci koji su živjeli u Rimu (od Brigite Švedske do Katarine Sijenske i od Francesce Ponziani do Filippa Nerija) bili su uzori u cijelom kršćanskom svijetu. Posttridentski rimski kultovi koje je širila Družba Isusova i oživljavanje štovanja mučenika iz katakombi donijeli su do novog procvata u svjetskom kultu svetaca Rima u ranom novom vijeku.

TRPIMIR VEDRIŠ izvanredni je profesor na odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb i gostujući nastavnik na Sveučilištu u Dubrovniku. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu te je diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je 2004. na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti, gdje je, nakon doktorata na zagrebačkom sveučilištu 2009., obranio i drugi doktorat 2015. godine. Područje njegova znanstvenog interesa, uz srednjovjekovnu hagiografiju i kult svetaca na jadranskom prostoru, uključuje povijest kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku, te probleme moderne percepcije srednjovjekovlja. Kao gost predavač izvodio je nastavu na Sveučilištu u Splitu i Fakultetu filozofije i religijskih znanost u Zagrebu. Izlagao je na većem broju domaćih i međunarodnih skupova te objavio veliki broj znanstvenih radova. Autor je monografije Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru (Zagreb: Hagiotheca – Leykam, 2019). Uredio je šest zbornika radova među kojima (u su-uredništvu): Gábor Klaniczay – Dorottya Uhrin, The saints of Rome: diffusion and reception from Late Antiquity to the Early Modern Period (Zagreb: Hagiotheca – Leykam, 2021), Danijel Dzino – Ante Milošević, Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (Leiden: Brill, 2018), te Mladen Ančić – Jonathan Shepard, Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) (Oxford: Routledge, 2018). Član je više strukovnih udruga.Dugogodišnji je član i trenutni predsjednik Hrvatskog hagiografskog društva 'Hagiotheca'. Uz znanstvene publikacije povremeno objavljuje u Hrvatskoj reviji i Vijencu. Urednik je i voditelj podcasta „Povijesna četvrt“.