Kratki opis

Knjiga predstavlja sintezu povijesti hrvatskih zemalja u antičko doba, od grčke kolonizacije do dolaska Dioklecijana na carsko prijestolje. Strukturirana je u sedam poglavlja.
U prvome poglavlju (Uvod) donose se metodološka objašnjenja, kratki pregled događajne povijesti, zemljopisne i geopolitičke značajke teritorija, te najvažnija vrela za povijest hrvatskih zemalja u antici. U drugome poglavlju (Prapovijesni etnički supstrat) daje se pregled ilirske etničke i kulturne baštine koja predstavlja podlogu kasnijim razdobljima, s etnogenetskim razmatranjima o karakteru i značaju Ilira u kontekstu antičke civilizacije. U trećemu (Grčka kolonizacija) je pregled najstarije grčke kolonizacije (Korkira Melaina) i pisanih vrela za poznavanje toga doba (Pseudo-Skilakov Periplous), te pregled mlađe kolonizacije u IV. stoljeću pr. Kr. (Issa i Pharos). U četvrtome poglavlju (Ratovi s Rimljanima i rimsko osvajanje Ilirika) donosi se pregled političke, tj. vojne povijesti: ilirski ratovi, histarski ratovi i ratovi s Delmatima.
U petome (Ilirik u vrijeme Cezara i Oktavijana Augusta) je pregled događajne povijesti u drugoj polovici I. stoljeća pr. Kr., sa zbivanjima u građanskim ratovima, osnivanjem rimskih kolonija, Oktavijanovim vojnim pohodima i Ilirikom u doba cara Augusta do velikog ustanka početkom I. stoljeća poslije Krista. U šestome je poglavlju (Dalmacija i Panonija: oblikovanje provincija) opisano rimsko osvajanje i posvajanje Panonije, podjela Ilirika na Dalmaciju i Panoniju, te politička, vojna i kulturna povijest obiju provincija do kraja I. stoljeća, s opisom romanizacije. U sedmome poglavlju (Dalmacija i Panonija u II. i III. stoljeću) donosi se pregled političke, vojne i kulturne povijesti na području hrvatskih zemalja, od blagostanja u prvoj polovici II. stoljeća, preko zbivanja u doba od Marka Aurelija do Severa, do kriznog razdoblja III. stoljeća do dolaska Dioklecijana na carsko prijestolje.
Svako poglavlje ima bibliografiju, komentirani pregled najvažnijih monografija, znanstvenih studija i znanstvenih članaka o pojedinom razdoblju, tako da čitatelj može proširiti obzore saznanja.

ROBERT MATIJAŠIĆ je rođen u Puli 1957., a diplomirao je arheologiju (A) i engleski jezik i književnost (B) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. Od iste je godine bio zaposlen u Arheološkom muzeju Istre u Puli, kao kustos u Odjelu za antičku arheologiju. Sudjelovao je na terenskim istraživanjima arheološkog karaktera u čitavoj Hrvatskoj (Sesvete kod Zagreba, Vinkovci, Zadar), napose u Istri (Medulin, Červar, Rim kod Roča, Pula), a samostalno je vodio istraživanja nekropole i javne antičke arhitekture u Puli. Bio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli od 1991. do 1994. Objavio šest knjiga, gotovo osamdeset znanstvenih i pedesetak stručnih priloga u zbornicima i časopisima Hrvatske i svijeta (Slovenija, Italija, Francuska i dr.). Također je sudjelovao na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu (Slovenija, Italija, Francuska), uglavnom aktivno s priopćenjima (od kojih je najveći dio tiskan). U više je navrata boravio na kraćim studijskim boravcima na Sveučilištu u Padovi (1981), u Francuskoj školi u Rimu (Ecole Francaise de Rome, 1985, 1991), na Sveučilištu u Macerati (1997. i 1999), na Sveučilištu u Oxfordu (2004), na Sveučilištu u Bordeauxu III (2007. i 2008). Magistrirao je 1985. (Ageri antičkih kolonija Pola i Parentium i njihova naseljenost od I. do III. stoljeća), a doktorirao 1994. (Gospodarska povijest antičke Istre: arheološki izvori za poznavanje društveno gospodarskih odnosa u Istri u antici, I-III st.). Od 1996. radi na Pedagoškom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci (danas Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), gdje predaje predmete povijesti staroga vijeka, danas u zvanju redovitog profesora. Vanjski je suradnik drugih fakulteta u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi (Rijeka, Zagreb, Zadar i Padova). Glavni je urednik časopisa "Tabula" (Filozofski fakultet u Puli), član uredništva časopisa "Histria antiqua" (Pula), "Annales" (Koper), "Vjesnik Državnog arhiva u Pazinu" (Pazin), "Agri Centuriati" (Pisa – Roma).