Kratki opis
Klasicizam je u povijesti književnosti moguće odrediti kao književni stil i književno razdoblje. Stoga je pristup temi usmjeren na proučavanje temeljnih odlika književnih tekstova kanonskih autora klasicizma, a s druge strane na njegove vremensko rasprostiranje u pojedinim nacionalnim književnostima od XVII. do početka XIX. stoljeća. Od početaka klasicističkih opredjeljenja u francuskoj književnosti XVII. stoljeća do vrhunskih predstavnika u XVII. i XVIII. stoljeću, pregled omogućuje uvid u teoriju klasicizma i književne primjere, kao i u opuse onih književnika koji su poetiku klasicizma prihvatili samo djelomice. Nakon analize francuske književnosti kao “kolijevke” klasicističke poetike, knjiga prikazuje njegovo širenje u englesku, njemačku, talijansku i pojedine slavenske književnosti, s posebnim poglavljem o komparativnom uvidu utjecaja klasicističke poetike na hrvatsku književnost od XVII. do XIX. stoljeća. Određena poglavlja posvećena su glavnim predstavnicima klasicizma, od Corneillea, Molièrea, Racinea, Pascala, La Rochefoucaulda, La Fontainea i Mme de La Fayette, preko Popea, Johnsona i Drydena, Parinija, Alfierija i Foscola, Gottscheda, Goethea, Schillera i Krylova do Frankopana, Relkovića, Katančića i dubrovačkih latinista.
CVIJETA PAVLOVIĆ rođena je 1970. u Zagrebu. Studij komparativne književnosti i romanistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala 1994., iste godine završila dodatni studij bibliotekarstva na istome fakultetu. Magistrirala 1999., doktorirala 2003. godine. Od 1995. godine mlađi asistent, od 1999. asistent, od 2003. viši asistent, od 2006. docent, od 2010. godine izvanredni profesor na Katedri za poredbenu povijest hrvatske književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dvaput stipendistica Odsjeka za romanistiku, u veljači 1993. g. na Filozofskom fakultetu u Ženevi, te u srpnju 1993. g. na Filozofskom fakultetu u Aix-en-Provence, uz podršku Francuskoga veleposlanstva u Zagrebu.
Izvodi razne kolegije iz poredbene književnosti na svim razinama Studija komparativne književosti, kao i na više poslijediplomskih doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Težišta znanstvenoga rada: poredbena povijest hrvatske književnosti, s posebnim osvrtom na veze s romanskim književnostima. Suradnica na znanstvenoistraživačkim znanstvenim projektima Komparativna povijest hrvatske književnosti (1998.-2004.) i Europski kontekst hrvatske književnosti (2007.-2012.). Autorica je više od pedeset znanstvenih radova, devet uredničkih knjiga, niza stručnih radova, prijevoda i tri znanstvene knjige (Priča u pjesmi. Pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, 2005., Šenoina poetika prevođenja. Traduktološka analiza Šenoinih prijevoda s francuskoga jezika, 2006, Hrvatsko-francuske književne veze. 15 studija, 2008.).
Član je međunarodnoga uredništva zbornika radova u nizu “Komparativna povijest hrvatske književnosti” te član uredničkoga savjeta časopisa “Poznańskie Studia Slawistyczne” (Poznań) i “Hrvatske revije” (Zagreb). Održala je brojna gostujuća predavanja i sudjelovala na nizu znanstvenih skupova u tuzemstvu i inozemstvu (Austrija, Francuska, Italija, Meksiko).