Kratki opis

Prijevod s njemačkoga: Ana Nemec
Roditelji djevojčice podozrivi su prema televiziji, no kod susjeda Egea, medijskog fanatika, smije je gledati koliko joj srce želi. Egeov stan prepun je uređaja, a videa uratke koje on snima nitko ne bi poželio gledati.
Roditelji su preopterećeni brigom za djevojčicu koja mokri u krevet i gotovo uopće ne govori. Otac je biolog i radije se bavi ugroženim životinjskim vrstama. Majka je kiparica zaokupljena svojom umjetnošću. Za pomoć se obraćaju liječniku/izlječitelju. Djevojčica traži utočište kod anđela/spasitelja kojega je otkrila na jednoj Egeovoj video-kazeti. I doista, anđeo/spasitelj postaje njezin zaštitnik.
Kroz taj „kabinet nijeme bespomoćnosti“ Sarah Elena Müller polako razotkriva traumu obitelji nesposobne da prepozna anđela/spasitelja i spozna opasnosti. 
Od bake do unuke, roman nam predstavlja panoramu ženskih biografija od velikih društvenih prevrata šezdesetih godina.
Roman je dobio potporu kantona Sankt Gallen, odlikovan je književnom nagradom kantona Bern 2023. i nagradom Kurt Marti 2024., 2023. nominiran je za Švicarsku književnu nagradu, a 2024. našao se u užem izboru za nagradu „Rauriser Literaturpreis“.

„Sarah Elena Müller pripovijeda o nepojmljivom, a da pritom ne donosi promašene moralne zaključke. Ovo je jedan inteligentno zamišljen roman.“ Timo Posselt, Die Zeit
„Sarah Elena Müller majstorski je predstavila čitavu medijsku teoriju zlostavljanja. Uspjela je transparentno prikazati strategije zataškavanja, a da čitatelja istodobno nije lišila opasnosti od sudioništva. Izuzetno inteligentan roman koji je pripovijeda o moći pogleda.“ Paul Jandl, NZZ
„Impresivno je kako je autorica biranim riječima uspjela dočarati odrastanje jedne djevojčice: roman ni u jednom trenutku ne djeluje otuđeno, elitistički ili pretjerano optužujuće.“ Michel Bossart
„Pažljivo birane riječi, precizan jezik i pomno odmjerena smirenost ovoga romana dobrodošao je odmak od načina na koji se o ovakvim temama obično progovara u društvu i medijima.“ Marina Bolzli

Sarah Elena Müller, rođena 1990. godine, multimedijska je umjetnica čiji se rad kreće u području književnosti, glazbe, virtualne stvarnosti, radio-drame i kazališta. Za pop duo „Cruise Ship Misery“ nastupa kao ghostwriter i glazbenica, a na tragu jezične kritike spisateljice Ilse Aichingerte osmislila je i vodi projekt virtualne stvarnosti „Moj jezik i ja“. 2019. godine u izdanju nakladnika „Der gesunde Menschenverstand“ objavljeno joj je djelo „Culturestress – Endziit isch immer scho inbegriffe“. 2015. objavila je kratku priču „Fucking God“ u izdanju naklade „Büro für Problem“. Kao suosnivačica kolektiva RAUF aktivno se zauzima za prava feminističkih autora/ica u Švicarskoj i ukazuje na njihove probleme. Za svoj rad prima nagrade, priznanja i potpore.